Hrvatska je RSF-ovom Indeksu slobode medija pala s 42. na 48. mjesto. Ta nevladina organizacija sa sjedištem u Parizu upozorava da, iako je hrvatski medijski krajolik „raznolik i dinamičan”, hrvatska Vlada ne štiti novinare protiv SLAPP tužbi i prijetnji organiziranog kriminala. „I sama Vlada predstavlja prijetnju medijskim slobodama”, piše RSF koji savjetuje organizacije poput Ujedinjenih naroda, UNESCO-a i Vijeća Europe.
U tom kontekstu RSF spominje tzv. Lex AP. Reporteri bez granica pišu kako je vlasništvo hrvatskih medija grupirano te kako se nastavlja „miješanje Vlade u upravljanje” Hrvatskom radiotelevizijom. RSF tvrdi kako „raditi kao novinar u Hrvatskoj može biti opasno” jer su oni koji istražuju korupciju, organizirani kriminal i ratne zločine, posebno na lokalnoj razini, često mete uznemiravanja. „Fizički napadi, prijetnje i kibernetsko nasilje predstavljaju velik problem s nedovoljnim odgovorom vlasti”.
Organizacija piše kako su difamacija i „ponižavajuće” tvrdnje u Hrvatskoj penalizirane, zbog čega se političari i poduzetnici redovito koriste SLAPP tužbama kako bi obeshrabrili novinare da istražuju njihove aktivnosti. Protiv novinara i medijskih kuća se u Hrvatskoj trenutno vodi gotovo tisuću pravnih procesa, a RSF spominje i izmjenu Kaznenog zakona, izglasanu u ožujku, kojom se „kriminalizira otkrivanje informacija o istragama u tijeku”, ono što je oporba prozvala 'Lex AP'.
RSF piše kako je pandemija covida-19 financijski ugrozila medije, zbog čega velike medijske kuće sve više pristaju na partnerstvo s Vladom u organizaciji događaja i zbog čega se propitkuje njihova neovisnost.
Organizacija u svom godišnjem izvješću piše kako podrška vlasti medijskim slobodama diljem svijeta pada. RSF izdvaja Argentinu pod novim predsjednikom Javierom Mileijem koja je pala za 26, na 66. mjesto, te piše o „spektakularnoj mimikriji ruskih represivnih metoda” diljem istočne Europe i središnje Azije, pa i u Srbiji gdje „provladini mediji prenose rusku propagandu, a vlasti prijete ruskim novinarima u egzilu”.
Indeks medijskih sloboda i dalje predvodi Norveška, slijede je Danska i Švedska, a najgora situacija je u Eritreji koja je preuzela dno liste od Sjeverne Koreje. Među najgorih deset su i Kina, Iran i Sirija, piše agencija France Presse. I Bosna i Hercegovina jako je pala na ovogodišnjoj listi pa je sada 81., Srbija je još i gora na 98. mjestu, ali su zato Sjeverna Makedonija i Crna Gora bolje plasirane od Hrvatske.
Mežu zemljama EU-a, slabiji indeks slobode medija imaju Rumunjska, Bugarska, Cipar i Grčka, koja je s 88. mjestom po tom kriteriju najgora u Uniji.
